Svjetska banka: U 2013. ekonomski rast u BiH 0,5 posto
- Post 02 Januar 2013
Bosnu i Herceovinu u 2013. o?ekuje skroman ekonomski rast od 0,5 posto, što je bolje nego 2012. (nula posto), a lošije nego 2011. (1,3 posto), navedeno je u novom izvještaju Svjetske banke "Jugiosto?na Evropa: Redovni ekonomski izvještaj br. 3" koji je prezentiran danas u Sarajevu putem videolinka iz Washingtona.
Izvještaj predvi?a da ?e ekonomije šest zemalja jugoisto?ne Evrope (Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije - SEE6), posmatrano u cjelini, zabilježiti pad od 0,6 posto u 2012. te se napominje da se suo?avaju s velikim rizicima na pragu 2013., s o?ekivanim rastom od 1,6 posto u narednoj godini.
Prednosti BiH u odnosu na zemlje regije su: definiran makroekonomski plan do 2014., koji osigurava makrostabilnost, vanjski dug manji od prosjeka i stabilan finansijski (bankarski) sektor.
Nedostaci su najniži rast BDP-a u 2010. i 2011. i najniže direktne strane investicije te slab poslovni ambijent i najniže rangiranje suverenog rejtinga.
Istaknuto je da poseban problem u 2013. predstavljaju rizici po pitanju oporavka eurozone i visoke cijene standardiziranih proizvoda na me?unarodnim tržištima, na šta su sve zemlje SEE6 veoma osjetljive.
Rizik novog "šoka" cijena hrane, tako?er, mogao bi da pove?a siromaštvo i izvrši dodatni pritisak na srednju klasu.
- U ovakvom okruženju, potrebno je da vlade na zapadnom Balkanu provodu reforme koje doprinose dugoro?nom rastu i otvaranju novih radnih mjesta, rekao je vode?i ekonomist Svjetske banke i koordinator za ekonomsku politiku za zapadni Balkan i glavni autor izvještaja o SEE6 Željko Bogeti?.
Naglasio je da je najhitnija i najpotrebnija intenzivnija reforma javne politike da bi se smanjio javni dug i ubrzale strukturne reforme, posebno u upravljanju javnim sektorom, investicijskoj klimi i tržištima rada.
Za Bosnu i Hercegovinu to zna?i nastojati održati fiskalnu disciplinu i unaprijediti koordinaciju fiskalne politike te provesti mjere usmjerene na smanjenje optere?enja privatnog sektora u cilju podrške stvaranju novih radnih mjesta.
Od kratkoro?nih prioriteta za BiH istaknuto je održavanje fiskalne discipline i unapre?enje koordinacije fiskalne politike, pove?anje efikasnosti javne potrošnje (smanjiti potrošnju na plate i usmjeriti socijalnu pomo? na najsiromašnija oma?instva) te unapre?enje poslovnog ambijenta.
Dugoro?no je neophodno smanjiti javni dug, raditi na fiskalnim i demografskim izazovima(održivost zdravstvenog i penzionog sistema, ve?a izdvajanja za javne investicije) i poboljšati poslovni ambijent za promociju doma?ih i stranih investicija.
Fena