O tome postoji nekoliko različitih teorija, a vjerojatno je svaka od njih pomalo utjecala na pojavu paničnog, iracionalnog straha od petka trinaestog (što se u medicini naziva paraskavedekatria-phobija)

NORVEŠKI MIT

Prva teorija nas vodi daleko, daleko u istoriju. Za nju je zaslužan Donald Dossey, istoričar narodnih običaja. Vjeruje kako je strah od broja 13 nastao u Norveškoj iz jednog narodnog mita.

Naime, 12 je bogova u Valhalli, nebu imalo večeru i zabavu, na koju je banuo 13. nezvani gost, zao i pokvaren Loki.
Loki se počeo zabavljati te je stvari organizirao tako da Hoder, slijepi bog tame strelicom čiji je vrh premazan imelom pogodi prekrasnog Baldera, boga veselja i zadovoljstva.
Balder je umro, a cijelom je zemljom zavladala tama. Od tog trenutka nadalje brojka 13 se smatra kobnom i zloslutnom.

KORJENI IZ BIBLIJE

Nesretni broj 13 korijene vuče i iz Biblije. Juda, apostol koji je izdao Isusa bio je trinaesti gost na Posljednjoj večeri.
Kršćani vjeruju da je upravo na taj dan Isus razapet. Neki biblijski učitelji uvjereni su da je petak dan kada su Eva i Adam pojeli zabranjeno voće, a možda je najvažnije što je Kain u petak ubio Abela.


TRAGEDIJA IZ FRANCUSKE

Ipak, većina povjesničara vjeruje da je petak 13. na zao glas došao nakon što je na taj dan 1307. godine počela jedna od većih tragedija u ljudskoj istoriji.

To je dan kada je francuski kralj Philippe le Bel u dogovoru s tadašnjim Papom naredio hapšenje više od stotine vitezova iz reda Templara pod optužbom hereze.

U idućih sedam godina mnogi su bili mučeni i ubijeni, a još više ih je zatvoreno. Veliki majstor Jacques de Molay bio je spaljen.

Stručnjaci vjeruju da zapravo ni jedna od ovih teorija, odnosno priča, mitova i događaja nije mogla dovesti do globalnog uvjerenja o tome da petak 13. prati nesreća, već da svaka od njih nosi podjednaku zaslugu.

IZVOR: bhnews